U nastavku teksta, obraditi će se vijećnička pitanja sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama.
Kao prvo treba istaknuti da Ustav Republike Hrvatske jamči (svakome) pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
Sa stajališta Zakona o pravu na pristup informacijama (u nastavku teksta: Zakon) svi korisnici su jednaki u ostvarenju prava na pristup informacijama.
Naime, pri podnošenju zahtjeva za pristup informacijama nije odlučno da li je zahtjev podnio vijećnik, klub vijećnika, ogranak ili podružnica političke stranke, jer nitko nema posebnih prava u pogledu rokova, slobodnog pristupa i raspolaganja informacijom.
Provjera radi li se o zahtjevu za pristup informacijama ili o vijećničkom pitanju koje se rješava na osnovu posebnog propisa
Odredbe Zakona ne primjenjuju se na informacije koje su vijećniku za obavljanje vijećničke dužnosti dostupne putem posebnog propisa (statuta, poslovnika). Stoga po sadržaju traženja vijećnika, službenik za informiranje treba prepoznati da li se radi o zahtjevu za pristup informacijama koji se rješava temeljem odredbi Zakona ili o vijećničkom pitanju koji se rješava temeljem posebnog propisa.
Pri tome se treba rukovoditi definicijom pojma informacije. Sukladno članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona, informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni,…
