Primjena umjetne inteligencije u javnom sektoru posljednjih godina postaje jedno od važnijih pitanja digitalne transformacije poslovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. AI alati sve se češće koriste u administrativnim poslovima, obradi podataka, financijskom izvještavanju, pripremi dokumenata i analizi poslovnih procesa. Istodobno, njihova primjena otvara brojna pravna, sigurnosna i organizacijska pitanja povezana sa zaštitom podataka, odgovornošću za donošenje odluka, vjerodostojnošću informacija te usklađenošću s propisima javnog sektora. U radu se analiziraju najvažniji izazovi primjene umjetne inteligencije u poslovanju jedinica lokalne samouprave, s posebnim naglaskom na zaštitu podataka, unutarnje kontrole, organizacijske prilagodbe i potrebu donošenja internih pravila za korištenje AI alata.
Digitalna transformacija javnog sektora posljednjih godina značajno mijenja način poslovanja jedinica lokalne samouprave. Razvoj informacijskih sustava, elektroničkog poslovanja i digitalnih alata postupno otvara prostor i za primjenu umjetne inteligencije u administrativnim, financijskim i upravljačkim procesima.
Iako umjetna inteligencija može pridonijeti povećanju učinkovitosti i smanjenju administrativnog opterećenja, njezina primjena u javnom sektoru mora biti usklađena s pravilima zakonitosti, transparentnosti i zaštite podataka koja proizlaze iz Zakona o proračunu, Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) i drugih propisa koji uređuju poslovanje jedinica lokalne samouprave. Dodatni regulatorni okvir na razini Europske unije predstavlja i Akt o umjetnoj inteligenciji (AI Act), kojim se postupno uređuju pravila korištenja AI sustava.
AI alati danas se koriste za obradu tekstova, analizu podataka, pripremu izvještaja, automatizaciju administrativnih poslova, pretraživanje dokumentacije i podršku poslovnom odlučivanju. Međutim, njihova primjena istodobno otvara brojna pitanja povezana s:
- pravnom odgovornošću,
- zaštitom osobnih i službenih podataka,
- sigurnošću…
