U današnjim okolnostima upravljanje državnom imovinom postaje sve veći izazov. Stoga se traže različiti modaliteti kako bi se što učinkovitije iskoristila ta imovina, između ostaloga i za razvoj infrastrukturnih i razvojnih projekata te povećanje investicijskog potencijala. Jedan od modaliteta za optimizaciju upravljanja nekretninama u državnom vlasništvu je decentralizacija upravljanja nekretninama u državnom vlasništvu prema županijama, gradovima sjedištima županija i velikim gradovima,[1] a koja tijela uz Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u nastavku teksta: Ministarstvo) upravljaju u ime Republike Hrvatske nekretninama u državnom vlasništvu.
Naime, na temelju Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Zakon)[2] provedena je decentralizacija upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i to kroz dva oblika funkcionalni i financijski.
Decentralizacija u funkcionalnom obliku je provedena na način da su nadležnim tijelima, odnosno županijama, gradovima sjedištima županija i velikim gradovima preneseni poslovi upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Dok je decentralizacija u financijskom obliku provedena na način da se sredstva ostvarena od raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske raspoređuju u određenim omjerima na državni proračun Republike Hrvatske, proračun jedinica lokalne samouprave i proračun jedinica regionalne samouprave.
Poslovi upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koji se…
