Sukladno Zakonu o Državnom uredu za reviziju,[1] Državni ured za reviziju obavlja financijsku reviziju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ciljevi revizije su između ostalog, provjeriti istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima koji imaju značajan utjecaj na poslovanje lokalnih jedinica.
Provedenom financijskom revizijom lokalnih jedinica utvrđene su nepravilnosti i propusti u području sustava unutarnjih kontrola, planiranja i izvršenja proračuna, računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja, prihoda i potraživanja, rashoda, javne nabave te imovine. Stoga će se u nastavku teksta, istaknuti neke od značajnijih nepravilnosti i propusta u tim područjima.
Sustav unutarnjih kontrola
U sustavu unutarnjih kontrola značajnije nepravilnosti i propusti su na primjer: pri donošenju općih akata, odnosno drugih strateških ili planskih dokumenata kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba ne provodi se javno savjetovanje, a što je obveza lokalnih jedinica u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama; ne primjenuju se pisane procedure za pojedine poslovne procese (obavljanje kontrole namjenskog trošenja sredstava na licu mjesta); ne poduzimaju se planirane aktivnosti niti se pridržava rokova utvrđenih u planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti (koji je sastavni dio Izjave o fiskalnoj odgovornosti) u područjima u kojima su nepravilnosti utvrđene; riznica kao jedinstveni računovodstveno informacijski sustav na razini lokalne jedinice i proračunskih korisnika nije ustrojena, te nije otvoren jedinstveni račun proračuna na kojem se ostvaruju svi priljevi i…
