Hrvatski sabor je donio prvi Zakon o fiskalnoj odgovornosti[1] s ciljem osiguranja fiskalne odgovornosti i transparentnosti te postizanja srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Tim prvim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti u hrvatski su pravni sustav uvedena prva fiskalna pravila i pravila za jačanje fiskalne discipline, ali i obveza davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti za čelnike korisnika proračuna na državnoj, odnosno lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Obzirom na pristupanje u punopravno članstvo Europske unije u srpnju 2013. godine, Republika Hrvatska bila je obvezna do kraja te godine implementirati odredbe Direktive Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica, Službeni list EU L 306/41, 23.11.2011. (kao dijela ,,Six packa") u nacionalno zakonodavstvo te time postići usklađenost s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
To je naravno utjecalo na doradu Zakona i potrebu donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji je stupio na snagu 12. veljače 2014. prema kojima ciljana vrijednost novog fiskalnog pravila postaje srednjoročni proračunski cilj koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe.
Također, tim je Zakonom po prvi puta formirano i stručno i neovisno tijelo kojemu je glavna zadaća bila pratiti primjenu fiskalnog pravila, te je u tu svrhu osnovan Odbor za fiskalnu politiku.
Međutim, zbog potrebe jačanja neovisnosti Odbora, u skladu s odredbama Direktive Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica, Službeni list EU L 306/41, 23.11.2011. i jačanja uloge Odbora kao supervizora nad primjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti, Hrvatski sabor 18. prosinca 2013. donio je Odluku[2] kojom je osnovano Povjerenstvo za fiskalnu politiku kao drugo…
