Ispitni postupak je jedan od načina rješavanja upravnih stvari, propisan Zakonom o općem upravnom postupku. Iako je za stranku brže i učinkovitije neposredno rješavanje upravne stvari, u određenim situacijama potrebno je provoditi i ispitni postupak, a o čemu će biti više riječi u nastavku teksta.
Ispitni postupak provodi se kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razjašnjenje pravog stanja stvari, kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, te radi omogućivanja strankama ostvarenja i zaštite njihovih prava i pravnih interesa.
Službena osoba odredit će izvođenje dokaza kad nađe da je to potrebno radi razjašnjenja stvari, te upotpuniti činjenično stanje i izvoditi dokaze o činjenicama koje prije u postupku nisu bile iznesene ili još nisu utvrđene, a potrebne su radi utvrđivanja pravog stanja stvari.
Prava i dužnosti stranke u ispitnom postupku
Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donošenja odluke o upravnoj stvari, davati izjave i objašnjenja, iznositi činjenice i okolnosti koje su bitne za rješavanje upravne stvari, te pobijati točnost navoda koji se ne slažu s njezinim navodima.
Službena osoba dužna je omogućiti stranci izjašnjavanje o svim okolnostima i činjenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima za izvođenje dokaza i podnesenim dokazima, sudjelovanje u izvođenju dokaza i postavljanje pitanja drugim strankama, svjedocima i vještacima preko službene osobe, a uz dopuštenje službene osobe i neposredno, kao i upoznavanje s rezultatom izvođenja dokaza i izjašnjavanje o tim rezultatima.
Stranka može davati izjave usmeno…
