Izmjenama Zakona o javnoj nabavi iz 2026. godine[1] dodatno je naglašena važnost općeg akta o jednostavnoj nabavi kao temeljnog akta kojim javni naručitelji uređuju pravila, uvjete i postupke provedbe jednostavne nabave. Istodobno, stupanjem na snagu Zakona o instrumentima politike boljih propisa[2] uspostavljen je novi normativni okvir za provođenje savjetovanja sa zainteresiranom javnošću pri pripremi i donošenju zakona, drugih propisa i određenih općih akata.
U praksi se postavlja pitanje predstavlja li opći akt o jednostavnoj nabavi opći akt za koji postoji obveza provođenja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću putem portala e-Savjetovanja. Analizom Zakona o javnoj nabavi, Zakona o instrumentima politike boljih propisa i Zakona o pravu na pristup informacijama[3] može se zaključiti da postoje značajni pravni argumenti u prilog stajalištu da opći akt o jednostavnoj nabavi, kada ga donosi tijelo javne vlasti i kada utječe na interese gospodarskih subjekata, predstavlja akt za koji je potrebno provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Neovisno o mogućim dvojbama glede dosega pojedinih zakonskih odredbi, provedba savjetovanja pridonosi transparentnosti, pravnoj sigurnosti i kvaliteti normativnog uređenja jednostavne nabave.
Jednostavna nabava obuhvaća nabavu roba, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost ispod pragova propisanih Zakonom o javnoj nabavi. Iako se na takve…
