danas je 28.3.2024

Input:

Bolovanje izaslanih radnika - Države članice EU/EEP/Švicarska

1.1.2022, , Izvor: Verlag Dashöfer

17.1 Bolovanje izaslanih radnika – Države članice EU/EEP/Švicarska

mr.sc. Renata Turčinov, dipl. iur.


Način utvrđivanja prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad radnika, kojega je poslodavac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uputio na privremeni rad u inozemstvo, ovisi o državi u koju je radnik upućen.

U članku će se opisati pod kojim uvjetima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad ostvaruje radnik koji je upućen na privremeni rad u državu članicu Europske unije (EU), Europskog ekonomskog prostora (Lihtenštajn, Norveška i Island – EEP) ili u Švicarsku. Također će se pojasniti kada radnik upućen na privremeni rad u ugovorne ili tzv. treće države ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ujedno će se ukazati i na uvjete za ostvarivanje navedenih prava inozemnih radnika koji su upućenih na privremeni rad u Republiku Hrvatsku.

Države članice EU/EEP/Švicarska

Način korištenja zdravstvene zaštite tijekom privremenog rada u drugoj državi članici EU/EEP/Švicarskoj reguliran je Uredbom br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. godine o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Uredba 883/04)1 i Uredbom br. 987/2009 od 16. rujna 2009. godine kojom se utvrđuje postupak provedbe Uredbe br. 883/04 2 (Uredba 987/09). Uredbe se primjenjuju izravno i u cijelosti te su po pravnoj snazi iznad nacionalnih propisa. Navedene Uredbe u potpunosti su zamijenile bilateralne ugovore o socijalnom osiguranju koje je Republika Hrvatska do 1. srpnja 2013. godine imala sklopljene s drugim državama članicama EU/EEP/Švicarskom. U skladu s Uredbom 883/04, osoba može biti obvezno zdravstveno osigurana samo u jednoj državi članici.

Radnik upućen na privremeni rad u drugu državu članicu osiguran je u državi u kojoj se nalazi sjedište poslodavca koji ga upućuje i ista država će za njega biti nadležna država. Za vrijeme privremenog rada na području druge države članice EU/EEP/Švicarske, radnik će ostvarivati pravo na zdravstvenu zaštitu na teret nadležne države. Privremenu nesposobnost za rad može mu otvoriti liječnik države boravka, a pravo na naknadu plaće radnik će ostvarivati na teret poslodavca, odnosno nadležnog nositelja zdravstvenog osiguranja bez potrebe da se radi otvaranja i vođenja bolovanja vraća u matičnu državu. Pravo na naknadu plaće s osnova utvrđene privremene nesposobnosti za rad utvrđuje se sukladno propisima nadležne države radnika.

Hrvatski radnici upućeni na privremeni rad u druge države članice

Radnik, obvezno zdravstveno osiguran u HZZO-u, kojega je poslodavac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uputio na privremeni rad u drugu državu članicu EU/EEP/Švicarsku ostvaruje pravo na nužnu, odnosno neodgodivu zdravstvenu zaštitu osnovom Europske kartice zdravstvenog osiguranja (EKZO) izdane od strane HZZO. Radnik koji stekne prebivalište u državi članici privremenog rada, ima pravo na punu zdravstvenu zaštitu u toj državi, na teret HZZO-a. Isto pravo ostvaruje osnovom tiskanice E106 („Potvrda o pravu na davanja u naravi za slučaj bolesti i majčinstva za osobe koje imaju prebivalište u državi koja nije nadležna država”) koju mu izdaje HZZO, zadržavši pri tome i pravo na punu zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj.

HZZO izdaje tiskanicu E 106 osiguranicima koji su upućeni na privremeni